30 studenoga 2015

COP21 - zahtjevi

Prvi i osnovni zahtjev bi bio da čovječanstvo konačno mora ozbiljno shvatiti klimatske promjene, čije posljedice već naveliko osjećamo. A u borbi protiv klimatskih promjena moramo nastupiti jedinstveno, uvažavajući sve specifičnosti različitih zajednica.
Povećale su se amplitude vremenskih prilika, zbog čega dolazi do učestalih i jakih poplava i suša, nezapamćenih vrućina i provala hladnih fronti, iz godine u godinu bilježimo rekordne uragan, led se na polovima otapa, a pustinje se šire. Sve češće se u našim krajevima pojavljuju biljne i životinjske vrste, koje su do sada obitavale isključivo u nešto toplijim krajevima. Aktualni rat na Bliskom istoku i s njim povezana humanitarna katastrofa Razina CO2 u atmosferi raste, a s njom i temperatura.
Ti fizikalni parametri vrlo su detaljno nabrojani, argumentirani i obrazloženi u IPCC-evom izvještaju. Međutim, mislim da moramo shvatiti jednu osnovnu stvar: fizikalni i kemijski parametri, dakle koncentracija CO2, temperatura itd. neposredni su uzročnici klimatskih promjena. No, fundamentalni uzrok tih opaženih trendova treba tražiti u ljudskom društvu. Nedvojbeno je pokazano da su klimatske promjene posljedica antropogenih emisija CO2. Zato, želimo li zaustaviti opasne klimatske trendove, moramo nešto fundamentalno promijeniti u svom ponašanju, i to naročito na najvišoj razini. U odličnoj knjizi "This Changes Everything" (koja je nedavno objavljena i kod nas), Naomi Klein zastupa tezu da su klimatske promjene ultimativni šok kojem je izloženo čovječanstvo u cjelini, ali da je taj šok i najveća prilika da se korijenski izmijenimo kao društvo. Kapitalistički sistem, koji kroz inherentnu gramzivost, proizašlu iz narativa o čovjeku kao vrhunskom biću, kojemu je cijela priroda dana na raspolaganje, dovodi do nesmiljenog iscrpljivanja resursa, a atmosfera služi kao globalni deponij. Zato je suočavanje s klimatskim promjenama prvenstveno suočavanje s nama samima i iz toga zapravo proizlaze svi zahtjevi koje građani svijeta postavljaju pred sve okupljene delegacije na klimatskim konferencijama. Spoznaja o klimatskim promjenama temelji se na rezultatima multidisciplinarnih znansvenih istraživanja. Zato, iako znanost i na znanstvenim rezultatima temeljene nove tehnologije mogu jako pomoći u suočavanju s klimatskim promjenama, a naročito ih mogu znatno usporiti, to nije dovoljno. Najčešće spominjani zahtjev, onaj da se zatopljenje ograniči na +2 °C u odnosu na predindustrijsko doba, sam je po sebi dosta radikalan, ali je nužan i utemeljen je na znanstvenim spoznajama. Međutim, sadržaj tog zahtjeva je puno dublji od čisto tehničke razine. Na fundamentalnoj razini, potrebna je jedna nova etika, temeljena na intra-, ali i interspecijskoj solidarnosti. 
U okviru Pariškog sporazuma, oko kojega se zapravo sve vrti, pregovori će biti fokusirani na nacrtu dokumenta od 31 stranice, koji se sastoji od samog sporazuma i 19 stranica odluka.
Nažalost, dosadašnja povijest klimatskih konferencija baš i nije najslavnija, u njoj su češći posrtaji nego pobjede, a ta povijest je lijepo sažeta u stripu "The Fragile Framework" Richarda Monasterskya i Nicka Sousanisa, objavljenom u posebnom broju znanstvenog časopisa Nature.
Glavnina građanskih zahtjeva u vezi klimatske konferencije u Parizu su sažeti u dokumentu "The People's Test on Climate", kojega potpisuju Friends of the Earth.

COP21 - uvod

COP21, UN-ova konferencija koja se održava u Parizu od 30. studenog do 12. prosinca 2015., okuplja vođe velikog broja država, znanstvenike i druge aktere rasprave o jednoj od najvažnijih tema, o sigurno najvećoj krizi s kojom se suvremeno čovječanstvo suočava - klimatskim promjenama. U službenom dijelu raspravljat će se, dakle, o trenutnom stanju, trendovima, posljedicama i perspektivama klimatskih promjena i pokušat će se donijeti sporazum, koji bi trebao predstavljati obavezu svim zemljama da se odlučno suoče sa sada već sasvim vidljivom krizom. Rezultati opsežnih znanstvenih istraživanja, sažeti u IPCC-jevim izvještajima, nedvojbeno pokazuju da su trenutne klimatske promjene rezultat antropogenih emisija CO2. Taj očekivani sporazum mora naložiti radikalno suočavanje s problemom, a cilj je postići da globalno zatopljenje rezultira porastom temperature od najviše +2 °C u odnosu na predindustrijsko doba. To znači da trenutnu atmosfersku koncentraciju CO2 od 400 ppm moramo u relativno kratkom roku smanjiti na 350 ppm, što dakle znači radikalno raskrštenje s fosilnim gorivima, ali uz još mnoge mjere, kao što je opsežna deforestacija itd.

Vjerojatno važniji dio konferencije je onaj koji će se odvijati izvan službenih dvorana. Na pariškim ulicama, ali i diljem svijeta ekološki i drugi aktivisti vrše jak pritisak na političare, kako bi njihovi zaključci bili dovoljno radikalni, uz uvažavanje načela klimatske pravde da bi ih mogli smatrati efikasnima. U Parizu su, zbog nedavnih terorističkih napada, zabranjeni planirani veliki marševi, koji tradicionalno prate ovakve onferencije, ali aktivisti su se ipak organizirali i Pariz je trenutno globalni centar civilnog aktivizma. U znak podrške, jučer su se klimatski marševi održali na 2400 mjesta diljem svijeta, okupivši stotine tisuća ljudi svih rasa, nacija, vjeroispovijesti, socijalnih i drugih pripadnosti. To je zasigurno jedna od najvećih aktivističkih mobilizacija uopće, što samo po sebi pokazuje koliko je problem ozbiljan. Osim direktne akcije, COP21 bit će popraćen mnogobrojnim skupovima, javnim predavanjima, radionicama i slično. Neke stvari će se događati i kod nas. 
U Parizu je i skupina aktivista iz Hrvatske, koji će nas svakodnevno izvještavati o zbivanjima. A ja ću pokušati držati tempo i iz dana u dan, do kraja konferencije, pratiti i sažimati zbivanja kroz ovaj blog, pokušati komentirati itd. Naravno, to će biti iz aktivističke perspektive - politički aspekti će ionako biti znatno bolje pokriveni u medijima.
Nadam se da ću izdržati - to je vjerojatno najmanje što mogu učiniti.