Prvi i osnovni zahtjev bi bio da čovječanstvo konačno mora ozbiljno shvatiti klimatske promjene, čije posljedice već naveliko osjećamo. A u borbi protiv klimatskih promjena moramo nastupiti jedinstveno, uvažavajući sve specifičnosti različitih zajednica.
Povećale su se amplitude vremenskih prilika, zbog čega dolazi do učestalih i jakih poplava i suša, nezapamćenih vrućina i provala hladnih fronti, iz godine u godinu bilježimo rekordne uragan, led se na polovima otapa, a pustinje se šire. Sve češće se u našim krajevima pojavljuju biljne i životinjske vrste, koje su do sada obitavale isključivo u nešto toplijim krajevima. Aktualni rat na Bliskom istoku i s njim povezana humanitarna katastrofa Razina CO2 u atmosferi raste, a s njom i temperatura.
Ti fizikalni parametri vrlo su detaljno nabrojani, argumentirani i obrazloženi u IPCC-evom izvještaju. Međutim, mislim da moramo shvatiti jednu osnovnu stvar: fizikalni i kemijski parametri, dakle koncentracija CO2, temperatura itd. neposredni su uzročnici klimatskih promjena. No, fundamentalni uzrok tih opaženih trendova treba tražiti u ljudskom društvu. Nedvojbeno je pokazano da su klimatske promjene posljedica antropogenih emisija CO2. Zato, želimo li zaustaviti opasne klimatske trendove, moramo nešto fundamentalno promijeniti u svom ponašanju, i to naročito na najvišoj razini. U odličnoj knjizi "This Changes Everything" (koja je nedavno objavljena i kod nas), Naomi Klein zastupa tezu da su klimatske promjene ultimativni šok kojem je izloženo čovječanstvo u cjelini, ali da je taj šok i najveća prilika da se korijenski izmijenimo kao društvo. Kapitalistički sistem, koji kroz inherentnu gramzivost, proizašlu iz narativa o čovjeku kao vrhunskom biću, kojemu je cijela priroda dana na raspolaganje, dovodi do nesmiljenog iscrpljivanja resursa, a atmosfera služi kao globalni deponij. Zato je suočavanje s klimatskim promjenama prvenstveno suočavanje s nama samima i iz toga zapravo proizlaze svi zahtjevi koje građani svijeta postavljaju pred sve okupljene delegacije na klimatskim konferencijama. Spoznaja o klimatskim promjenama temelji se na rezultatima multidisciplinarnih znansvenih istraživanja. Zato, iako znanost i na znanstvenim rezultatima temeljene nove tehnologije mogu jako pomoći u suočavanju s klimatskim promjenama, a naročito ih mogu znatno usporiti, to nije dovoljno. Najčešće spominjani zahtjev, onaj da se zatopljenje ograniči na +2 °C u odnosu na predindustrijsko doba, sam je po sebi dosta radikalan, ali je nužan i utemeljen je na znanstvenim spoznajama. Međutim, sadržaj tog zahtjeva je puno dublji od čisto tehničke razine. Na fundamentalnoj razini, potrebna je jedna nova etika, temeljena na intra-, ali i interspecijskoj solidarnosti.
U okviru Pariškog sporazuma, oko kojega se zapravo sve vrti, pregovori će biti fokusirani na nacrtu dokumenta od 31 stranice, koji se sastoji od samog sporazuma i 19 stranica odluka.
Nažalost, dosadašnja povijest klimatskih konferencija baš i nije najslavnija, u njoj su češći posrtaji nego pobjede, a ta povijest je lijepo sažeta u stripu "The Fragile Framework" Richarda Monasterskya i Nicka Sousanisa, objavljenom u posebnom broju znanstvenog časopisa Nature.
Glavnina građanskih zahtjeva u vezi klimatske konferencije u Parizu su sažeti u dokumentu "The People's Test on Climate", kojega potpisuju Friends of the Earth.
Nema komentara:
Objavi komentar