Vjekovima
teče voda Pazinštinom. Taj brz, zavojit tok, prelomljen kaskadama, što izvire
iz krša da bi zatim napojio plodnu dolinu, u onom dijelu gdje se generacije i
generacije napajaju njegovom ljepotom, svježinom, gdje sam pogled opija dušu,
gdje se razigranost pretače u ljudske živote, kratke kao i ta rječica.
Naposljetku, rječica ulijeva svu tu vječnu radost života u dubine samog srca
Pazina, prodire u mračne dubine, da bi zatim, kažu, ponovo izbila na drugom
kraju Istre. To je Potok, naš Potok, malena, a opet tako velika rječica.
To
je rječica kojoj je, prema projektu Hrvatskih voda, namijenjena tranzicija iz
poetičnog kutka prirode, skrivenog u dubini ljudskih srca, u sasvim prozaični
ukroćeni vodotok s kultiviranim koritom. Projekt naslovljen „Uređenje korita
vodotoka Pazinčice uzvodno od mosta Rijavec (Sv. Jožef)“, a predstavljen je u
Velikoj vijećnici Grada Pazina 21. studenog 2013. godine. To je bila iskra koja
je inicirala organiziranje građana u inicijativu „Naš Potok“. Inicijativu čine
zainteresirani građani, spremni na akciju, a osnovni je cilj spriječiti
realizaciju tog projekta, kojim bi se znatno degradirale prirodne vrijednosti
tog dijela Pazinčice. Naime, kao što je već rečeno u
jednom ranijem članku,
taj dio Pazinčice, kojega građani Pazina tradicionalno nazivaju Potokom, kao
svojevrsno dvorište Pazina održava, ali i odražava život u tom gradu.
Realizacijom
projekta građani Pazina bi ostali bez jednog od važnijih aspekata svojih
života. Zajednica bi se, bez tog kohezijskog elementa, znatno degradirala, kroz
daljnje udaljavanje i atomizaciju građana. Osjećajući na svojoj koži te
opasnosti, inicijativa „Naš potok“ vrlo je brzo artikulirala svoje zahtjeve i
mobilizirala građane u buntu protiv tog štetnog projekta. Smatrajući da je
priroda problema s kojim su suočeni prelazi granice Pazina i svojim karakterom
se uklapa u znatno širu problematiku otimačine javnih i zajedničkih dobara,
porazgovarali smo s članovima te inicijative. Pritom smo pokušali iskoračiti
preko okvira ove akcije, kako bismo je stavili u širi kontekst borbe za javna i
zajednička dobra. Također, propitivana je i senzibilnost građana, solidarnost i
spremnost na akciju. Naime, kao neizostavno se pitanje nameće je li
senzibilizacija građana dovoljna. Jasno je da za uspješnost inicijative nije
dovoljno imati senzibilizirane građane, pa čak nije dovoljno ni načelna
građanska podrška. Ključna je solidarnost i široka mobilizacija u konkretnom
smislu. Velika boljka većine dosadašnjih građanskih akcija upravo je izostanak
građanske solidarnosti, koja bi konzekventno dovela do široke mobilizacije.
Ipak, svjedoci smo i da su se građani u većem broju uključili u borbe za javna
dobra, koja su bliska široj populaciji.
Ova
inicijativa je zanimljiva jer ima i velik potencijal buđenja „uspavane“
građanske solidarnosti. Međutim, kao i toliko puta do sada, nameću se pitanja kako
naći put do zajedničkog rada na rušenju uzajamnih barijera i tenzija, što bi
dovelo do izgradnje zajedničkog, predanog, posvećenog, održivog i trajnijeg pokreta.
Što bi grad i građani
dobili, a što izgubili ako se realizira projekt?
Predloženi projekt uređenja
dijela Pazinčice pogrešan je u samim svojim temeljima jer je uzet u obzir samo
jedan dio vodotoka ne sagledavajući cijeli sustav Potoka. Pazinčica je
ponornica, s puno pritoka i jako osjetljiva na hidrološke prilike, a uključena
je u
Odluku
o Popisu voda 1. reda (NN 079/2010). Mišljenja smo,
da su i dosadašnji radovi izvedeni
bez razmatranja sustava u cjelini. Takvim
parcijalnim pristupom mogu se dogoditi samo sve češće i jače poplave .
Realizacijom ovog projekta, građani bi izgubili jedan dio prirodnog Potoka,
nepovratno bi se narušio ionako krhak ekosustav, dobili bi jedan objekt koji
nikako ne upada u vizuru grada, izgubili bi stoljetna sjećanja vezana za taj dio,
izgubili bi toponime koji više ne bi imali smisla... A što bismo dobili? Dobili
bi "sportsko rekreacionu zonu s raznim spravama za vježbanje" i
korito koje liči na bob stazu...
Kakav je potencijal Potoka kao javnog i
zajedničkog dobra? Koje su vrijednosti Potoka u biološkom, ekološkom i sociološkom
smislu?
Potencijal je ogroman, ali moramo
naglasiti da je Potok (Pazinčica) već tisućama godina, od trenutka kad je
čovjek počeo obitavati uz njegove obale, pa sve do današnjeg dana ispunjavao
funkciju javnog i zajedničkog dobra. Do ne tako davno tadašnji stanovnici uz Potok
koristili njegovu vodu za piće, napajali stoku, koristili bogatstvo njegovog
ribljeg fonda u prehrani, koristili njegovu snagu za pokretanje mlinova, prali
rublje, stupali konoplju itd. Danas je prostor uz Potok mjesto gdje se građani
rekreiraju, kupaju, bave ribolovom, šeću, penju po stijenama, organiziraju
pustolovne utrke, izložbe, vaterpolo turnire. Ukratko, Potok je mjesto
okupljanja, druženja i opuštanja. Sve to
nalazi se na 10 minuta hoda od samog centra grada. Postoji jaka emocionalna
veza velikog dijela građana s Potokom i on je za nas i neka vrsta "knjige
kolektivnog sjećanja", dvorište grada u kojemu se rađalo, živjelo i
umiralo. Svaki slap, jezerce i stijena imaju svoje povijesne toponime koji se
prenose mlađim generacijama i neraskidivi su dio gradskog identiteta Pazina. Gledajući
biološku vrijednost Potoka on je stanište dvije ugrožene i zaštićene vrste.
Riječ je o vrsti puža uskoušćani zvrčić (Vertigo angustior) i riječnog raka
(Astacus astacus). Potok je zahvaljujući njima kao i svojoj kraškoj raskoši i
posebnostima postao dio europske ekološke mreže "Natura 2000". Što se
ekologije tiče Pazinčica je ponornica te je u prošlosti već dokazano da nakon
putovanja podzemljem izvire na više lokacija na jugu i istoku Istre te se ti
izvori i danas koriste kao izvori pitke vode. Zagađenje jednog takvog vodotoka
(a bilo ih je u prošlosti) direktno može utjecati na život ljudi udaljenih i
50-tak kilometara. Kao posebnu vrijednost treba istaknuti Pazinsku jamu, koja
je i danas jedna od najvećih speleoloških enigmi i rijetko viđen i osjetljivi
kraški geomorfološki fenomen prirode.
Prema tome, kažete da je dosad Potok korišten na održiv način, ali
ipak, spominjete i neka zagađenja u prošlosti. Možete li navesti primjere?
Možda je javnosti najpoznatiji
primjer zagađenja u bliskoj prošlosti
,točnije 1997. bilo izlijevanje oko 20 tona mazuta u Pazinsku jamu iz kruga
bivše tvornice „Pazinka“ .Sanacija je trajala nekoliko mjeseci i bila je tehnološki
izuzetno zahtjevna. Sreća u nesreći je da je bilo riječ o mazutu koji se lakše
čisti i manje disperzira a ne nafti. Zatim treba spomenuti i manje incidente
vezane uz poduzeće za zbrinjavanje opasnog otpada tvrtke „Ecooperativa“ koje je također poslovalo u
bivšoj tvornici „Pazinka“ gdje je u vodozaštitnom području baratano na
nepropisan način opasnim otpadom pri čemu je došlo i do manjih izlijevanja
nepoznatih tvari u tlo. Moramo spomenuti i veliki požar također u krugu
tvornice „Pazinka“ kada je došlo do požara hale u vlasništvu tvrtke „Brati
Ritoša“ kada je do temelja izgorjela hala u kojoj su skladištene pvc cijevi i
velika količina kocki za potpalu. Tom je prilikom također došlo do zagađenja
šireg područja, što prilikom gašenja ili prijenosom raznih čestica i
kontaminacijom šireg područja. Tada
nažalost nisu učinjena sveobuhvatna mjerenja zagađenja te procjene dugoročnih
posljedica kao i vrste zagađenja na
okoliš i ljude. Kao što mi imamo sreću da je dio Potoka
i Pazinska jama integralni dio urbane
gradske cjeline Pazina tako je i potok imao „nesreću“ da je u našoj neposrednoj
blizini .
Kako zamišljate organizaciju provođenja
vremena na prostoru Potoka? Kako je ono bilo organizirano do sada?
Provođenje vremena na prostoru Potoka zamišljamo slično kao
i do sada uz manja poboljšanja. Dakle, kao šetnicu s minimalnim intervencijama
(pokoji drveni mostić, pokošene staze), zatim kao mjesto za pecanje, trčanje,
penjanje, kupanje i opuštanje. Pazin se
može podičiti sa jako puno aktivnih udruga koje već godinama organiziraju razne
manifestacije od ekološko-edukativnih radionica pa do sportskih
i kulturno-umjetničkih evenata . Sve te udruge kao i određeni
pojedinci su kroz podršku
i aktivni angažman uključeni u Inicijativu i sudjelovat će kao što su i
do sada u osmišljavanju i organizaciji provođenja vremena na Potoku.
Kako je nastala vaša
inicijativa?
Inicijativa je nastala nakon javnog
predstavljanja projekta uređenja vodotoka Pazinčice koju je organizirao Grad
Pazin zajedno s Hrvatskim vodama. Kako su zainteresirani građani na toj
prezentaciji dobili kratki uvid u planove te javne ustanove odlučili smo se
artikulirati naše stavove o protivljenju takvim zahvatima, poučeni dosadašnjim
iskustvom. Osluškivali smo jedni druge
na društvenim mrežama, po kuloarima i zaključili da moramo pokušati
organizirano nastupiti ukoliko zaista želimo spriječiti da se takvi projekti
realiziraju . 30.11.2013. organiziran je
i prvi sastanak inicijative na kojem su dogovorene daljnje akcije, prva je bila
uputiti javni poziv svim zainteresiranim građanima da se uključe.
Opišite načine donošenja
odluka. Koji su vaši temeljni principi i ciljevi?
Odluke su se donosile i donose se glasanjem, a za njihovo
brže donošenje između sastanaka koristimo društvene mreže. Otvoreni smo za
uključivanje novih članova inicijative i do sada je ono ovisilo o volji s jedne
i stručnosti s druge strane. Klasična hijerarhija ne postoji, odnosno stvara se
prema odgovornosti za pojedine zadatke koju preuzimaju pojedini koordinatori
ovisno o njihovom znanju, mogućnostima i motivaciji. Temeljni principi su
uključivanje svih zainteresiranih strana (najviše korisnika Potoka) u ovom
procesu, a članovi inicijative ne mogu biti predstavnici građana u gradskom
vijeću, županijskoj skupštini ili drugi dužnosnici. Samorefleksiju i
propitivanje radimo konstantno i to je dio radnog procesa. Učimo na svojim ,
ali i na tuđim primjerima. Povezivanje se događa ukoliko postoji želja s obje
strane, već smo dosta poveznica napravili i biti će ih još. Zasad smo fokusirani
na ovaj lokalni problem, jer nam je to prioritet. Sve ostalo će se dogoditi ili
se neće dogoditi, ali planovi o tome za sada ne postoje. Podršku , pomoć ,
savjete prihvaćamo, i to je za sada to.
Kako ste artikulirali
svoju politiku otpora?
Otpor prema lošem i štetnom
upravljanju resursima je nužan, ali ne i dovoljan za pozitivne pomake. Za
očuvanje i korištenje Potoka i Pazinske jame potrebno je prije donošenja važnih
odluka o budućnosti tog prostora napraviti niz istraživanja kako se zbog
neznanja ili nemara dijelovi prirode ne bi nepovratno ili dugotrajno uništili.
Ako smo sada i uspjeli u zaustavljanju ili samo odgađanju ovog projekta, to
neće biti dovoljno. Potrebno je i puno truda kako bi se svijest svih građana o
štetnosti ovakvih zahvata povećala i s druge strane puno truda kako bi se
donijeli kvalitetni prijedlozi za razvoj zajednice.
Koje su bile vaše
dosadašnje akcije i što namjeravate učiniti kao sljedeći korak?
Na samom početku bilo je potrebno razlučiti istinu od laži,
naime na samoj prezentaciji predstavnik Hrvatskih voda poprilično je
kontradiktorno izložio projekt. Konkretno je ta kontradiktornost došla do
izražaja kad su se zainteresirani građani uključili s pitanjima pa su tvrdnje poput onih da Natura Histrica nema
nikakvu primjedbu na projekt i da Hrvatske vode imaju sve potrebno da mogu
početi sa projektom trebale biti dokazane. Kontaktirali smo Naturu Histricu i
Zelenu Istru , uputili i savjetovali su
nas kako i gdje dalje pa smo u konačnici odgovore sa kojima smo mogli proturječiti
Hrvatskim vodama dobili službeno od Državnog zavoda za zaštitu prirode. Do sada
smo u nešto više od mjesec dana putem naše stranice na Facebooku i letka
informirali građane o potencijalnim problemima vezanim uz Pazinčicu te
organizirali potpisivanje peticije koju je potpisalo 2009 građana (uz 20
potpisa maloljetnika koje smo morali proglasiti nevažećima ,broj važećih
potpisa 1989 se i poklapa s godinom prve
velike eko akcije u Pazinskoj jami) što predstavlja otprilike četvrtinu
biračkog tijela i jedan je od najboljih odaziva u Hrvatskoj u odnosu na broj
stanovnika. Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva nedavno
je imala natječaj za mikro akcije na koji smo se prijavili , a koji se
raspisuje u cilju rješavanja konkretnog problema, potrebe ili situacije u društvu
na brz i učinkovit način. Natječajem će se dodijeliti do 5 potpora koje će biti
izabrane od strane javnosti glasanjem putem internetske stranice Zaklade.
Glasovanje je bilo otvoreno do 24.01.2014. Sada očekujemo rezultate, izrazito
smo ponosni na odjek i potporu koju smo dobili od ljudi koji nas prate i pomažu
nam da se informacija proširi. Naime to je u konačnici najbitnije, da
informacija dođe do što većeg broja građana .Nadalje u kontaktu smo sa
stručnjacima iz svih područja za koje smo smatrali da mogu pomoći. Nedavno nam
je u goste došao ugledni hidrolog
Prof.dr.sc. Ognjen Bonacci te smo 27.01. organizirali javno predavanje na temu „Otvoreni vodotoci – o obnovi/suvremenoj regulaciji
otvorenih vodotoka“ . Cilj susreta je bio upoznavanje stručne i
zainteresirane javnosti sa svjetskim iskustvima u održavanju vodotoka koji bi
se mogli primijeniti i na vodotoku Pazinčice . Dan nakon predavanja u pratnji
Građanske inicijativa "Naš potok" Prof. dr. sc. Ognjen Bonacci i
Prof. dr. sc. Tanja Roje Bonacci obišli su dijelove Pazinčice i Jame uz vjerojatno
najboljeg vodiča kojeg su mogli dobiti- direktora TZ Središnje Istre Radenka
Slokovića, vrsnog poznavatelja povijesti, karakteristika i problematike
Pazinčice i Jame. Njegovim su znanjem, količinom podataka i entuzijazmom ostali
zapanjeni i naši dragi profesori. Dogovorena je daljnja suradnja i kroz naredno
vrijeme bit će napravljen i objavljen "Rad o opširnom pregledu sliva
Pazinčice". Spremamo sada neka nova
iznenađenja, ali o tome kroz mjesec dana konkretnije. Čekamo početak rada
Radnog tima kojeg je osnovao Gradonačelnik gdje će naša dva predstavnika u biti zastupati gotovo dvije tisuće članova,
na što smo iznimno ponosni"
S kojim ste se
organizacijama povezali?
Kao što smo već spomenuli
Zelena Istra je jedna od prvih
organizacija sa kojima smo stupili u kontakt još dok formalno nismo ni
osnovani, uputili su nas gdje i kako pitati i dali nam svoju podršku kroz pomoć
i savjete. Jednako tako neka smo pitanja na samome početku
uputili
i inicijativi „
Ombla je naša“
te
Zelenoj akciji, svi su nas
savjetovali oko toga gdje dalje ići sa konkretnim pitanjima .
UZMAH (udruge zajedno, mreža aktivista
hrvatske) nas također prati od početka i konkretno kroz samo glasovanje na gore
spomenutom natječaju dali su svoj veliki doprinos . Povezali smo se s brojnim
stručnjacima i u kontaktu smo sa još nekim organizacijama te smo trenutno u
fazi prikupljanja svih relevantnih podataka koji će nam pomoći da realiziramo
naš cilj, a to je održivo gospodarenje i upravljanje prirodnim resursima i
Potokom primjenom najviših ekoloških standarda i izradom dugoročne strategije u
suradnji sa građanima, Turističkom zajednicom, eko udrugama i nezavisnim
stručnjacima. To je jedini način da Potok iz prošlosti za sačuvamo za nadolazeće
generacije.
Iz prijašnjih se
odgovora naslućuje da svijest građana još nije na zadovoljavajućoj razini.
Smatrate li se onda svojevrsnim „glasom naroda“ i što bi to uopće značilo, ukoliko
velik dio građana nije senzibiliziran za pitanja javnog interesa?
Za sada moramo biti realni i reći da je razina svijesti
barem što se Potoka tiče poprilično visoka, ona nikada neće biti na idealnoj razini jer i interesi ljudi se razlikuju ali
vjerujemo da planiranim akcijama u buduće možemo istu konstantno dizati. Glas
naroda se čuje ovisno o tome koliko je naroda uključeno, zar ne? Peticija
je pokazala da je i na samom početku već veliki broj građana bio dobro
upućen u problematiku, naime morate znati da je peticija kao takva pokrenuta
mjesec dana nakon same prezentacije od strane Hrvatskih voda. U mjesec dana
osnovati inicijativu, raspisati peticiju i prikupiti četvrtinu potpisa biračkog
tijela je enormno dobar i veliki posao. I dalje se sve radi i pokreće na krilima entuzijazma i iznimno velike želje
angažiranih građana da učinimo nešto dobro za naš grad i Potok. Daljnje akcije
koje će biti i edukativnog i kulturno-umjetničkog karaktera i dalje će služiti
upravo tome, dizanju svijesti. Uključiti najmlađe da uče kroz igru i rastu povezani za Potok i dati nove prilike
našim najstarijima da nas svih podsjete na neke možda zaboravljenje stvari, to
je konkretno jedna od sljedećih akcija koju spremamo...
Smatrate li svoju
ulogu u odnosu na građane isključivo edukacijskom ili i mobilizacijskom?
Uloga je jednako edukacijska kao i mobilizacijska. Prevaga
na jedno ili drugo dolazi ukoliko na nju iz vana utječe neki faktor. Osnivanje
inicijative kao nadalje i sama
peticija su imale mobilizacijsku ulogu ali sada smo u fazi kada čekamo da počnu
sastanci Radnog tima , za to vrijeme cilj nam je da se svi što više educiramo.
Kada bi se primjerice dogodilo da radovi na Potoku započnu , a da to nije ono
što smo željeli, jasno vam je da bi se mobilizacija dogodila spontano bez
previše nagovaranja.
Definirajte "naš"
u imenu inicijative. Naime, netko bi mogao prigovoriti da prisvajate Potok,
iako je jasno da Potok ne smatrate vašim, nego vlasništvom svih građana.
Pa ključni je dio odgovora na pitanje definiranja „naš“,
sadržan i jasno istaknut već u temeljnome opisu naše inicijative. Mi smo
građanska inicijativa, dakle u prvom redu građani Pazina, potom Istre,
Hrvatske, Europe i na kraju vijeta u cjelini. I to onaj dio građana koji se u
našem slučaju odlučio organizirati da obrani naše suvlasništvo i suodgovornost
za dio prirode koji baštinimo. Suvlasništvo i suodgovornost naspram prirode
temeljimo na činjenici da su vodotoci javno dobro i vlasništvo su svih nas.
Svejedno da li se radi o Pazinčici, Dobri, Kupi ili Savi. Sve su to “naše“
rijeke i zato je Pazinčica baš „Naš Potok“!
Kako uopće zamišljate
pojam javnog prostora i kako vidite njegov potencijal u stvaranju i izgradnji
zajednice?
U osnovi promišljanja javnog
prostora je jednaka dostupnost istog svim građanima uz preduvjet da ga se prije
i nakon korištenja ostavlja u zatečenom stanju, osim naravno ako se ne radi o
intervencijama koje ga čine prirodnijim i ugodnijim za korištenje boljim kao
što su npr. ekološke akcije. Zelene površine pogotovo imaju terapeutski učinak
na ljude i pri njihovom korištenju se stvaraju preduvjeti za kvalitetniji život
cijele zajednice.
Zašto mislite da je
danas važno baviti se problemima očuvanja zajedničkih dobara i samoorganizacije
života?
Danas su promjene u okolišu
izazvane ljudskim djelovanjem brže nego ikad prije u povijesti, zajednička se dobra privatiziraju, a život
nam organiziraju institucije često bez sudjelovanja javnosti. Smatramo da o
budućnosti i načinima organizacije naših nezamjenjivih resursa trebaju
odlučivati sami građani uzimajući u obzir mišljenja stručnjaka raznih profila.
Kakva je uloga vaše
inicijative u izgradnji i osmišljavanju prostora Potoka?
Osim javnog zagovaranja zaštite
Potoka i informiranja građana, predstavnici inicijative će biti uključeni u
Radnu skupinu sastavljenu od predstavnika Grada, Hrvatskih voda, Turističke
zajednice, Nature Histrice i nadamo se Hrvatskih šuma. Cilj te skupine bit će
izrada prijedloga Strategije upravljanja Pazinskom jamom i vodotokom Pazinčice
te bi se nakon izrade ti materijali trebali naći na javnoj raspravi te nakon
toga na usvajanju od strane Gradskog vijeća. To nam je prioritet, da se napokon
izradi Strategija, kako bismo ne samo dobili jednu ideju i jasniju sliku što i
kako dalje , već kako bismo rekli jasno STOP parcijalnim projektima poput ovog
prezentiranog od Hrvatskih voda koji u konačnici ne samo da ne sagledava Potok
i Jamu kao cjelinu , već ne rješava niti
konkretni problem na planiranom dijelu.
Kako biste
organizirali zajedničku proizvodnju tog prostora? Kako gradite alternativne načine
organizacije svakodnevnog života?
Prostor postoji i nije ga
potrebno proizvoditi. To se najviše odnosi na prirodu. Njegov razvoj na korist
većine ljudi i ostalih živih bića će biti kvalitetan ukoliko se prije značajnih
intervencija ostvari stvarna javna rasprava na kojoj se neće nuditi jedno
gotovo rješenje već nekoliko prijedloga s kvalitetnom argumentacijom i
pregledom potencijalne koristi i štete. U današnjem sustavu vrijednosti to je
moguće samo uz osviještene građane koji će onda birati i takvu upravu.
Organizacija svakodnevnog života u Pazinu je svakako obilježena radom velikog
broja udruga civilnog društva te se kroz njih stvara analogna društvena mreža.
Kao jedan od primjera proizvodnje javnog prostora je i bivša vojarna „Veli
Jože“ koja je nakon zamjene nekretnina između Grada i MORH-a polako postala
sjedište brojnih udruga i institucija. Nastojalo se uvažiti potrebe većine
udruga civilnog društva te je iz jedne neperspektivne cjeline postala smislena.
Nažalost, da je to napravljeno ranije i brže, veći dio zgrada bio bi u boljem
stanju i bila bi potrebna manja ulaganja. Zato je važno vršiti pritisak na
odgovorne institucije da takve javne prostore održavaju dok se za njih ne nađe
javna funkcija i da se ta funkcija nađe čim prije.
Je li za osmišljavanje i korištenje Potoka potrebna uprava ili bi
efikasnije bilo da sami građani preuzmu inicijativu u upravljanju metodama
direktne demokracije?
I jedno i drugo. Na upravi je da
omogući uvjete za rad stručnjaka, a na građanima da jasno iskažu svoje potrebe
i slaganje s predloženim promjenama. U pitanju Potoka jedan od osnovnih
problema je nedovoljna istraženost i količina informacija tako da bi bilo čija
odluka o njegovom korištenju – uprave ili građana - u ovom trenutku bila
preuranjena.
Možete li nam pobliže opisati kako je međusobno povezano civilno
društvo u Pazinu? Postoji li neka bolje povezana mreža ili šira platforma?
Pazin je grad u kojem se većina ljudi koji su aktivni u
raznim udrugama poznaju. Formalna mreža ili platforma ne postoji, ali su ljudi
„prirodno“ umreženi putem svojih interesa. Jedna od boljih stvari koje su se
desile u zadnjih par godina je i uređenje društvenog centra „Veli Jože“ u
prostoru bivše vojarne kojeg pazinske udruge i inicijative (pa tako i naša)
koriste za provedbu nekih svojih aktivnosti.
Ima li ova
inicijativa potencijal širenja područja borbe za javni prostor i zajedničko
dobro u širem smislu? Postoji li mogućnost stvaranja neke nove političke snage
iz ove inicijative? Opišite trenutne odnose političkih snaga u vašoj sredini.
Podrška sličnim inicijativama i
kontakti koje s njima želimo uspostaviti sigurno su način osnaživanja naše građanske inicijative. Jedan od ciljeva
naše kampanje je i senzibilizacija šire javnosti kako bi danas-sutra
osviješteni i odgovorni građani ukoliko zatreba i u vlastitoj zajednici utjecali
na izgradnju ili obranu javnog prostora i javnih dobara. Imamo podršku i iz
ostalih dijelova Istre i Hrvatske. Širina podrške koju smo dosad dobili od
građana zasigurno osim poticaja, predstavlja i političku snagu i potencijal.
Toga smo svjesni, ali na politiku ćemo utjecati javnim zagovaranjem i to je
naša najveća snaga. S gradonačelnikom je zasad dogovorena i tematska sjednica
gradskog vijeća na temu Potoka na kojoj bi osnova rasprave bili materijali koje
će pripremiti Radna skupina. Jedan od naših zahtjeva je i da se pitanje Potoka
ne koristi u predizbornim kampanjama, a od Gradonačelnika i od Gradskog vijeća
očekujemo da, osim deklarativno, podrže inicijativu i u praksi. Specifikum
pazinskog Gradskog vijeća je taj da niti jedna politička opcija nema većinu i
ne postoje nikakve formalne koalicije. Odluke se donose dogovorima i
pregovorima.
Je li mišljenje stručnjaka uvijek presudno ili bi njihova uloga trebala
biti artikulacija građanskih nastojanja? Naime, čini se da građani ipak
najbolje znaju koliko im znači neko dobro i što s time žele učiniti u
budućnosti.
Mišljenje stručnjaka može i ne
mora biti presudno. Svjedoci smo situacije u kojoj je lokalno stanovništvo
pokazalo visoku razinu svijesti pa i stručnosti
i to na samoj prezentaciji projekta Hrvatskih voda gdje su građani kroz
pitanja i prijedloge pokazali da mogu itekako sudjelovati u tom procesu
donošenja nekih odluka i kreiranja budućnosti. S druge strane uvijek ovisi o
kojim to stručnjacima govorimo zar ne? Ukoliko su stručnjaci nezavisni,
nerijetko ćemo dobitit oprečno mišljenje od onog prezentiranog od Hrvatskih
voda i Vodoprivrede. Dakle , smatramo da kombinacija može biti neki idealan
čimbenik koji će dovesti do kvalitetnog rješenja.
Kako zamišljate bolju
budućnost vašeg grada i županije?
Svatko ima svoju viziju budućnosti grada i županije, ova
inicijativa nije politički pokret i postoji relativno kratko da bi mogli
govoriti o jedinstvenom stavu. Ipak, zajednički nazivnik svih sudionika
inicijative je ekološka osviještenost tako da i budućnost zamišljamo temeljenu
na zaštiti prirode i korištenju obnovljivih izvora energije kao osnovi
društvenog razvoja.
Sama činjenica da je u
posljednjih nekoliko godina u raznim dijelovima Hrvatske došlo do
samoorganiziranja dijela građana u obrani javnog prostora i javnih dobara
govori nam mnogo toga. Takva artikulirana i organizirana reakcija različitih
inicijativa poruka je čitavoj javnosti da je otpor pritisku i interesima
privatnog kapitala često usko povezanog s dijelovima lokalne samouprave i
javnih poduzeća moguć i što je još važnije sve snažniji. Naša je inicijativa
još jedno u nizu žarišta građanskog otpora takvoj agresiji na javni prostor i
javna dobra. Svaka inicijativa je potrebna postojati upravo načinom kojim
postoji. Nepotrebno je uspoređivati ih. Ono što je bitno pozdraviti volju i
ljubav kojom svaka od inicijativa djeluje te pozdraviti ljude koji se odazivaju
na takvo djelovanje. Poznanstva sa aktivistima iz ovdje navedenih, a i iz nekih
drugih inicijativa, te njihovi savjeti i podrška svakako su nam pomogli da sve
ovo do sada odradimo brže i efikasnije. Uz ono što je nama primarni cilj, nadamo
se da će i ovaj naš primjer, ova inicijativa nekome jednom poslužiti kao
inspiracija i dobar motivator. Često su mala stopala jednog čovjeka kroz
povijest ostavljala veliki trag za čovječanstvo, stoga nema prepreke da sve ove
inicijative, svaka svojim koracima, ostave veliki trag po pitanju očuvanja
prirodnih dobara.
