Zamislite da u mnoštvu ljudi vidite poznato lice. Na prvi pogled sigurni ste da je to vaš prijatelj, a onda na trenutak zastanete, jer se javljao sumnjičavac u vama.
"Možda je to njegov brat blizanac? Ne znam baš sve pojedinosti o tom čovjeku pa to možda i nnije on."
No, kako vam se približava, sve ste sigurniji. Uočavate njegov osebujni stil odijevanja, njegov hod, a onda, kad vam se dovoljno približi, i mali ožiljak na nosu, za kojeg znate iz prijašnjih susreta. Ipak, niti sad niste 100 % sigurni - možda njegov brat blizanac ima vrlo sličan ožiljak, a možda su i zadržali isti stil, kao i hod?
Pričekat ćete još koju sekundu pa ćete ga dozvati - ako vam se nasmiješi, to je on, ako vas ne prepozna, doznali ste da postoji gotovo identična osoba.
Na vrlo sličan način je ravnatelj CERN-a Rolf Heuer na današnjoj konferencijji za tisak opisao situaciju u kojoj se nalazimo po pitanju potvrde postojanja "The Standard Model (SM) Higgsovog bozona". Sad još uvijek možemo govoriti, kao vrlo oprezni znanstvenici, o "A SM Higgsovom bozonu".
A gdje se zapravo nalazimo? Na seminaru o trenutnom stanju potrage za Higgsovim bozonom, održanom neposredno prije pressice, glasnogovornik kolaboracije CMS Joe Incandela je pokazao da je na CMS detektoru potvrđeno postojanje bozona mase 125,3 ± 0,6 GeV / c2 unutar granica pouzdanosti 4,9 sigma. S druge strane, glasnogovornica kolaboracije ATLAS Fabiola Gianotti pokazala je da je na tom detektoru otkriven bozon mase 126,5 GeV / c2 unutar granica pouzdanosti 5 sigma.
Što to znači? Jedan japanski novinar je na pressici komentirao da se radi o vjerojatnosti od barem 99,99999 % i da su njena izmjerena svojstva conzistentna s predviđanjima za SM Higgsov bozon pa da možemo govoriti o eksperimentalnoj potvrdi SM Higgsovog bozona. Ipak, okupljeni znanstvenici su zadržali svoju skepsu i govore samo o vrlo velikoj vjerojatnosti detekcije. Tek nam predstoji upoznavanje svih svojstava te detektirane čestice. Zaista, i Fabia Gianetti i Joe Incandela i Rolf Heuer nekoliko su puta ponovili da je ovo tek početak. Ovo je povijesni putokaz, ali tek smo na početku puta. Sad ulazimo u doba mjerenja, a prvo pitanje je:
"Da li je uzrok opaženog pika stvarno SM Higgsov bozon? Zasad nismo vidjeli supersimetrije, niti smo otkrili nove dimenzije i slično", kako kaže Fabia Giacotti,
"Vjerojatno se radi o SM Higgsovom bozonu. Ipak, kao znanstvenik, pitam se što mi to zapravo vidimo?", kako kaže Rolf Heuer,
"Rezultati su vrlo kompatibilni, i međusobno, a i eksperimentalni s teorijskim. Ipak, u narednom razdoblju ih moramo dodatno konsolidirati i moramo izmjeriti svojstva te zanimljive čestice.", kako kaže Joe Incandela.
Ili, kako je to sažeto formulirao Lyndon Evans, voditelj LHC-a: "Sve to, ali moramo imati na umu da tu ima i puno nepoznatih nepoznanica."
U svakom slučaju, ovaj uzbudljiv eksperimentalni rezultat, kao što smo i očekivali, uveo nas je u još uzbudljiviju novu fiziku. Danas izneseni rezultati zlatnim su slovima ispisali uvod u to novo poglavlje našeg puta prema razumijevanju Prirode.
A što kaže Peter Higgs, čovjek koji je teoretski predvidio postojanje te čestice? "Nije moj rad tema današnjeg skupa", skromno je odgovarao na sva novinarska pitanja.
Originalni radovi:
ATLAS collaboration: Phys. Lett. B 716 (2012) 1-29
CMS collaboration: Phys. Lett. B 710 (2012) 26
Nema komentara:
Objavi komentar