Sve su to naše rijeke!

Razgovor s građanskom inicijativom „Naš Potok“, koji je u skraćenom obliku objavljen na portalu h-alter 21. II. 2014.

 

Vjekovima teče voda Pazinštinom. Taj brz, zavojit tok, prelomljen kaskadama, što izvire iz krša da bi zatim napojio plodnu dolinu, u onom dijelu gdje se generacije i generacije napajaju njegovom ljepotom, svježinom, gdje sam pogled opija dušu, gdje se razigranost pretače u ljudske živote, kratke kao i ta rječica. Naposljetku, rječica ulijeva svu tu vječnu radost života u dubine samog srca Pazina, prodire u mračne dubine, da bi zatim, kažu, ponovo izbila na drugom kraju Istre. To je Potok, naš Potok, malena, a opet tako velika rječica.

To je rječica kojoj je, prema projektu Hrvatskih voda, namijenjena tranzicija iz poetičnog kutka prirode, skrivenog u dubini ljudskih srca, u sasvim prozaični ukroćeni vodotok s kultiviranim koritom. Projekt naslovljen „Uređenje korita vodotoka Pazinčice uzvodno od mosta Rijavec (Sv. Jožef)“, a predstavljen je u Velikoj vijećnici Grada Pazina 21. studenog 2013. godine. To je bila iskra koja je inicirala organiziranje građana u inicijativu „Naš Potok“. Inicijativu čine zainteresirani građani, spremni na akciju, a osnovni je cilj spriječiti realizaciju tog projekta, kojim bi se znatno degradirale prirodne vrijednosti tog dijela Pazinčice. Naime, kao što je već rečeno u jednom ranijem članku, taj dio Pazinčice, kojega građani Pazina tradicionalno nazivaju Potokom, kao svojevrsno dvorište Pazina održava, ali i odražava život u tom gradu.

Realizacijom projekta građani Pazina bi ostali bez jednog od važnijih aspekata svojih života. Zajednica bi se, bez tog kohezijskog elementa, znatno degradirala, kroz daljnje udaljavanje i atomizaciju građana. Osjećajući na svojoj koži te opasnosti, inicijativa „Naš potok“ vrlo je brzo artikulirala svoje zahtjeve i mobilizirala građane u buntu protiv tog štetnog projekta. Smatrajući da je priroda problema s kojim su suočeni prelazi granice Pazina i svojim karakterom se uklapa u znatno širu problematiku otimačine javnih i zajedničkih dobara, porazgovarali smo s članovima te inicijative. Pritom smo pokušali iskoračiti preko okvira ove akcije, kako bismo je stavili u širi kontekst borbe za javna i zajednička dobra. Također, propitivana je i senzibilnost građana, solidarnost i spremnost na akciju. Naime, kao neizostavno se pitanje nameće je li senzibilizacija građana dovoljna. Jasno je da za uspješnost inicijative nije dovoljno imati senzibilizirane građane, pa čak nije dovoljno ni načelna građanska podrška. Ključna je solidarnost i široka mobilizacija u konkretnom smislu. Velika boljka većine dosadašnjih građanskih akcija upravo je izostanak građanske solidarnosti, koja bi konzekventno dovela do široke mobilizacije. Ipak, svjedoci smo i da su se građani u većem broju uključili u borbe za javna dobra, koja su bliska široj populaciji.

Ova inicijativa je zanimljiva jer ima i velik potencijal buđenja „uspavane“ građanske solidarnosti. Međutim, kao i toliko puta do sada, nameću se pitanja kako naći put do zajedničkog rada na rušenju uzajamnih barijera i tenzija, što bi dovelo do izgradnje zajedničkog, predanog, posvećenog, održivog i trajnijeg pokreta.

Što bi grad i građani dobili, a što izgubili ako se realizira projekt?

Predloženi projekt uređenja dijela Pazinčice pogrešan je u samim svojim temeljima jer je uzet u obzir samo jedan dio vodotoka ne sagledavajući cijeli sustav Potoka. Pazinčica je ponornica, s puno pritoka i jako osjetljiva na hidrološke prilike, a uključena je u Odluku o Popisu voda 1. reda (NN 079/2010). Mišljenja smo,  da su i dosadašnji radovi izvedeni  bez razmatranja sustava u cjelini. Takvim parcijalnim pristupom mogu se dogoditi samo sve češće i jače poplave . Realizacijom ovog projekta, građani bi izgubili jedan dio prirodnog Potoka, nepovratno bi se narušio ionako krhak ekosustav, dobili bi jedan objekt koji nikako ne upada u vizuru grada, izgubili bi stoljetna sjećanja vezana za taj dio, izgubili bi toponime koji više ne bi imali smisla... A što bismo dobili? Dobili bi "sportsko rekreacionu zonu s raznim spravama za vježbanje" i korito koje liči na bob stazu...

Kakav je potencijal Potoka kao javnog i zajedničkog dobra? Koje su vrijednosti Potoka u biološkom, ekološkom i sociološkom smislu?

Potencijal je ogroman, ali moramo naglasiti da je Potok (Pazinčica) već tisućama godina, od trenutka kad je čovjek počeo obitavati uz njegove obale, pa sve do današnjeg dana ispunjavao funkciju javnog i zajedničkog dobra. Do ne tako davno tadašnji stanovnici uz Potok koristili njegovu vodu za piće, napajali stoku, koristili bogatstvo njegovog ribljeg fonda u prehrani, koristili njegovu snagu za pokretanje mlinova, prali rublje, stupali konoplju itd. Danas je prostor uz Potok mjesto gdje se građani rekreiraju, kupaju, bave ribolovom, šeću, penju po stijenama, organiziraju pustolovne utrke, izložbe, vaterpolo turnire. Ukratko, Potok je mjesto okupljanja, druženja i  opuštanja. Sve to nalazi se na 10 minuta hoda od samog centra grada. Postoji jaka emocionalna veza velikog dijela građana s Potokom i on je za nas i neka vrsta "knjige kolektivnog sjećanja", dvorište grada u kojemu se rađalo, živjelo i umiralo. Svaki slap, jezerce i stijena imaju svoje povijesne toponime koji se prenose mlađim generacijama i neraskidivi su dio gradskog identiteta Pazina. Gledajući biološku vrijednost Potoka on je stanište dvije ugrožene i zaštićene vrste. Riječ je o vrsti puža uskoušćani zvrčić (Vertigo angustior) i riječnog raka (Astacus astacus). Potok je zahvaljujući njima kao i svojoj kraškoj raskoši i posebnostima postao dio europske ekološke mreže "Natura 2000". Što se ekologije tiče Pazinčica je ponornica te je u prošlosti već dokazano da nakon putovanja podzemljem izvire na više lokacija na jugu i istoku Istre te se ti izvori i danas koriste kao izvori pitke vode. Zagađenje jednog takvog vodotoka (a bilo ih je u prošlosti) direktno može utjecati na život ljudi udaljenih i 50-tak kilometara. Kao posebnu vrijednost treba istaknuti Pazinsku jamu, koja je i danas jedna od najvećih speleoloških enigmi i rijetko viđen i osjetljivi kraški geomorfološki fenomen prirode.

Prema tome, kažete da je dosad Potok korišten na održiv način, ali ipak, spominjete i neka zagađenja u prošlosti. Možete li navesti primjere?

Možda je javnosti najpoznatiji primjer zagađenja  u bliskoj prošlosti ,točnije 1997. bilo izlijevanje oko 20 tona mazuta u Pazinsku jamu iz kruga bivše tvornice „Pazinka“ .Sanacija je trajala nekoliko mjeseci i bila je tehnološki izuzetno zahtjevna. Sreća u nesreći je da je bilo riječ o mazutu koji se lakše čisti i manje disperzira a ne nafti. Zatim treba spomenuti i manje incidente vezane uz poduzeće za zbrinjavanje opasnog otpada tvrtke  „Ecooperativa“ koje je također poslovalo u bivšoj tvornici „Pazinka“ gdje je u vodozaštitnom području baratano na nepropisan način opasnim otpadom pri čemu je došlo i do manjih izlijevanja nepoznatih tvari u tlo. Moramo spomenuti i veliki požar također u krugu tvornice „Pazinka“ kada je došlo do požara hale u vlasništvu tvrtke „Brati Ritoša“ kada je do temelja izgorjela hala u kojoj su skladištene pvc cijevi i velika količina kocki za potpalu. Tom je prilikom također došlo do zagađenja šireg područja, što prilikom gašenja ili prijenosom raznih čestica i kontaminacijom  šireg područja. Tada nažalost nisu učinjena sveobuhvatna mjerenja zagađenja te procjene dugoročnih posljedica kao i vrste zagađenja  na okoliš i ljude. Kao što mi imamo sreću da je dio  Potoka  i Pazinska jama  integralni dio urbane gradske cjeline Pazina tako je i potok imao „nesreću“ da je u našoj neposrednoj blizini .

Kako zamišljate organizaciju provođenja vremena na prostoru Potoka? Kako je ono bilo organizirano do sada?

Provođenje vremena na prostoru Potoka zamišljamo slično kao i do sada uz manja poboljšanja. Dakle, kao šetnicu s minimalnim intervencijama (pokoji drveni mostić, pokošene staze), zatim kao mjesto za pecanje, trčanje, penjanje, kupanje i opuštanje. Pazin  se može podičiti sa jako puno aktivnih udruga koje već godinama organiziraju razne manifestacije od ekološko-edukativnih radionica pa do  sportskih  i kulturno-umjetničkih evenata . Sve te udruge kao i određeni pojedinci  su  kroz podršku  i aktivni angažman uključeni u Inicijativu i sudjelovat će kao što su i do sada u osmišljavanju i organizaciji provođenja vremena na Potoku.

Kako je nastala vaša inicijativa?

Inicijativa je nastala nakon javnog predstavljanja projekta uređenja vodotoka Pazinčice koju je organizirao Grad Pazin zajedno s Hrvatskim vodama. Kako su zainteresirani građani na toj prezentaciji dobili kratki uvid u planove te javne ustanove odlučili smo se artikulirati naše stavove o protivljenju takvim zahvatima, poučeni dosadašnjim iskustvom. Osluškivali smo jedni druge  na društvenim mrežama, po kuloarima i zaključili da moramo pokušati organizirano nastupiti ukoliko zaista želimo spriječiti da se takvi projekti realiziraju .  30.11.2013. organiziran je i prvi sastanak inicijative na kojem su dogovorene daljnje akcije, prva je bila uputiti javni poziv svim zainteresiranim građanima da se uključe.

Opišite načine donošenja odluka. Koji su vaši temeljni principi i ciljevi?

Odluke su se donosile i donose se glasanjem, a za njihovo brže donošenje između sastanaka koristimo društvene mreže. Otvoreni smo za uključivanje novih članova inicijative i do sada je ono ovisilo o volji s jedne i stručnosti s druge strane. Klasična hijerarhija ne postoji, odnosno stvara se prema odgovornosti za pojedine zadatke koju preuzimaju pojedini koordinatori ovisno o njihovom znanju, mogućnostima i motivaciji. Temeljni principi su uključivanje svih zainteresiranih strana (najviše korisnika Potoka) u ovom procesu, a članovi inicijative ne mogu biti predstavnici građana u gradskom vijeću, županijskoj skupštini ili drugi dužnosnici. Samorefleksiju i propitivanje radimo konstantno i to je dio radnog procesa. Učimo na svojim , ali i na tuđim primjerima. Povezivanje se događa ukoliko postoji želja s obje strane, već smo dosta poveznica napravili i biti će ih još. Zasad smo fokusirani na ovaj lokalni problem, jer nam je to prioritet. Sve ostalo će se dogoditi ili se neće dogoditi, ali planovi o tome za sada ne postoje. Podršku , pomoć , savjete prihvaćamo,  i to je za sada to.

Kako ste artikulirali svoju politiku otpora?

Otpor prema lošem i štetnom upravljanju resursima je nužan, ali ne i dovoljan za pozitivne pomake. Za očuvanje i korištenje Potoka i Pazinske jame potrebno je prije donošenja važnih odluka o budućnosti tog prostora napraviti niz istraživanja kako se zbog neznanja ili nemara dijelovi prirode ne bi nepovratno ili dugotrajno uništili. Ako smo sada i uspjeli u zaustavljanju ili samo odgađanju ovog projekta, to neće biti dovoljno. Potrebno je i puno truda kako bi se svijest svih građana o štetnosti ovakvih zahvata povećala i s druge strane puno truda kako bi se donijeli kvalitetni prijedlozi za razvoj zajednice.

Koje su bile vaše dosadašnje akcije i što namjeravate učiniti kao sljedeći korak?

Na samom početku bilo je potrebno razlučiti istinu od laži, naime na samoj prezentaciji predstavnik Hrvatskih voda poprilično je kontradiktorno izložio projekt. Konkretno je ta kontradiktornost došla do izražaja kad su se zainteresirani građani uključili s pitanjima pa su  tvrdnje poput onih da Natura Histrica nema nikakvu primjedbu na projekt i da Hrvatske vode imaju sve potrebno da mogu početi sa projektom trebale biti dokazane. Kontaktirali smo Naturu Histricu i Zelenu Istru ,  uputili i savjetovali su nas kako i gdje dalje pa smo u konačnici odgovore sa kojima smo mogli proturječiti Hrvatskim vodama dobili službeno od  Državnog zavoda za zaštitu prirode. Do sada smo u nešto više od mjesec dana putem naše stranice na Facebooku i letka informirali građane o potencijalnim problemima vezanim uz Pazinčicu te organizirali potpisivanje peticije koju je potpisalo 2009 građana (uz 20 potpisa maloljetnika koje smo morali proglasiti nevažećima ,broj važećih potpisa 1989 se i  poklapa s godinom prve velike eko akcije u Pazinskoj jami) što predstavlja otprilike četvrtinu biračkog tijela i jedan je od najboljih odaziva u Hrvatskoj u odnosu na broj stanovnika. Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva nedavno je imala natječaj za mikro akcije na koji smo se prijavili , a koji se raspisuje u cilju rješavanja konkretnog problema, potrebe ili situacije u društvu na brz i učinkovit način. Natječajem će se dodijeliti do 5 potpora koje će biti izabrane od strane javnosti glasanjem putem internetske stranice Zaklade. Glasovanje je bilo otvoreno do 24.01.2014. Sada očekujemo rezultate, izrazito smo ponosni na odjek i potporu koju smo dobili od ljudi koji nas prate i pomažu nam da se informacija proširi. Naime to je u konačnici najbitnije, da informacija dođe do što većeg broja građana .Nadalje u kontaktu smo sa stručnjacima iz svih područja za koje smo smatrali da mogu pomoći. Nedavno nam je u goste došao ugledni hidrolog  Prof.dr.sc. Ognjen Bonacci te smo 27.01. organizirali javno predavanje na temu „Otvoreni vodotoci – o obnovi/suvremenoj regulaciji otvorenih vodotoka“ . Cilj susreta je bio upoznavanje stručne i zainteresirane javnosti sa svjetskim iskustvima u održavanju vodotoka koji bi se mogli primijeniti i na vodotoku Pazinčice . Dan nakon predavanja u pratnji Građanske inicijativa "Naš potok" Prof. dr. sc. Ognjen Bonacci i Prof. dr. sc. Tanja Roje Bonacci obišli su dijelove Pazinčice i Jame uz vjerojatno najboljeg vodiča kojeg su mogli dobiti- direktora TZ Središnje Istre Radenka Slokovića, vrsnog poznavatelja povijesti, karakteristika i problematike Pazinčice i Jame. Njegovim su znanjem, količinom podataka i entuzijazmom ostali zapanjeni i naši dragi profesori. Dogovorena je daljnja suradnja i kroz naredno vrijeme bit će napravljen i objavljen "Rad o opširnom pregledu sliva Pazinčice".  Spremamo sada neka nova iznenađenja, ali o tome kroz mjesec dana konkretnije. Čekamo početak rada Radnog tima kojeg je osnovao Gradonačelnik gdje će naša dva predstavnika  u biti zastupati gotovo dvije tisuće članova, na što smo iznimno ponosni"

S kojim ste se organizacijama povezali?

Kao što smo već spomenuli Zelena Istra je jedna od prvih organizacija sa kojima smo stupili u kontakt još dok formalno nismo ni osnovani, uputili su nas gdje i kako pitati i dali nam svoju podršku kroz pomoć i savjete. Jednako tako neka smo pitanja na samome početku  uputili  i inicijativi „Ombla je naša“  te  Zelenoj akciji, svi su nas savjetovali oko toga gdje dalje ići sa konkretnim pitanjima . UZMAH (udruge zajedno, mreža aktivista hrvatske) nas također prati od početka i konkretno kroz samo glasovanje na gore spomenutom natječaju dali su svoj veliki doprinos . Povezali smo se s brojnim stručnjacima i u kontaktu smo sa još nekim organizacijama te smo trenutno u fazi prikupljanja svih relevantnih podataka koji će nam pomoći da realiziramo naš cilj, a to je održivo gospodarenje i upravljanje prirodnim resursima i Potokom primjenom najviših ekoloških standarda i izradom dugoročne strategije u suradnji sa građanima, Turističkom zajednicom, eko udrugama i nezavisnim stručnjacima. To je jedini način da Potok iz prošlosti za sačuvamo za nadolazeće generacije.

Iz prijašnjih se odgovora naslućuje da svijest građana još nije na zadovoljavajućoj razini. Smatrate li se onda svojevrsnim „glasom naroda“ i što bi to uopće značilo, ukoliko velik dio građana nije senzibiliziran za pitanja javnog interesa?

Za sada moramo biti realni i reći da je razina svijesti barem što se Potoka tiče poprilično visoka, ona nikada neće biti na idealnoj razini  jer i interesi ljudi se razlikuju ali vjerujemo da planiranim akcijama u buduće možemo istu konstantno dizati. Glas naroda se čuje ovisno o tome koliko je naroda uključeno, zar ne?  Peticija   je pokazala da je i na samom početku već veliki broj građana bio dobro upućen u problematiku, naime morate znati da je peticija kao takva pokrenuta mjesec dana nakon same prezentacije od strane Hrvatskih voda. U mjesec dana osnovati inicijativu, raspisati peticiju i prikupiti četvrtinu potpisa biračkog tijela je enormno dobar i veliki posao. I dalje se sve radi i pokreće  na krilima entuzijazma i iznimno velike želje angažiranih građana da učinimo nešto dobro za naš grad i Potok. Daljnje akcije koje će biti i edukativnog i kulturno-umjetničkog karaktera i dalje će služiti upravo tome, dizanju svijesti. Uključiti najmlađe da uče kroz igru  i rastu povezani za Potok i dati nove prilike našim najstarijima da nas svih podsjete na neke možda zaboravljenje stvari, to je konkretno jedna od sljedećih akcija koju spremamo...

Smatrate li svoju ulogu u odnosu na građane isključivo edukacijskom ili i mobilizacijskom?

Uloga je jednako edukacijska kao i mobilizacijska. Prevaga na jedno ili drugo dolazi ukoliko na nju iz vana utječe neki faktor. Osnivanje inicijative  kao nadalje i sama peticija  su imale mobilizacijsku ulogu  ali sada smo u fazi kada čekamo da počnu sastanci Radnog tima , za to vrijeme cilj nam je da se svi što više educiramo. Kada bi se primjerice dogodilo da radovi na Potoku započnu , a da to nije ono što smo željeli, jasno vam je da bi se mobilizacija dogodila spontano bez previše nagovaranja.    

Definirajte "naš" u imenu inicijative. Naime, netko bi mogao prigovoriti da prisvajate Potok, iako je jasno da Potok ne smatrate vašim, nego vlasništvom svih građana.

Pa ključni je dio odgovora na pitanje definiranja „naš“, sadržan i jasno istaknut već u temeljnome opisu naše inicijative. Mi smo građanska inicijativa, dakle u prvom redu građani Pazina, potom Istre, Hrvatske, Europe i na kraju vijeta u cjelini. I to onaj dio građana koji se u našem slučaju odlučio organizirati da obrani naše suvlasništvo i suodgovornost za dio prirode koji baštinimo. Suvlasništvo i suodgovornost naspram prirode temeljimo na činjenici da su vodotoci javno dobro i vlasništvo su svih nas. Svejedno da li se radi o Pazinčici, Dobri, Kupi ili Savi. Sve su to “naše“ rijeke i zato je Pazinčica baš „Naš Potok“!

Kako uopće zamišljate pojam javnog prostora i kako vidite njegov potencijal u stvaranju i izgradnji zajednice?

U osnovi promišljanja javnog prostora je jednaka dostupnost istog svim građanima uz preduvjet da ga se prije i nakon korištenja ostavlja u zatečenom stanju, osim naravno ako se ne radi o intervencijama koje ga čine prirodnijim i ugodnijim za korištenje boljim kao što su npr. ekološke akcije. Zelene površine pogotovo imaju terapeutski učinak na ljude i pri njihovom korištenju se stvaraju preduvjeti za kvalitetniji život cijele zajednice.

Zašto mislite da je danas važno baviti se problemima očuvanja zajedničkih dobara i samoorganizacije života?

Danas su promjene u okolišu izazvane ljudskim djelovanjem brže nego ikad prije u povijesti,  zajednička se dobra privatiziraju, a život nam organiziraju institucije često bez sudjelovanja javnosti. Smatramo da o budućnosti i načinima organizacije naših nezamjenjivih resursa trebaju odlučivati sami građani uzimajući u obzir mišljenja stručnjaka raznih profila.

Kakva je uloga vaše inicijative u izgradnji i osmišljavanju prostora Potoka?

Osim javnog zagovaranja zaštite Potoka i informiranja građana, predstavnici inicijative će biti uključeni u Radnu skupinu sastavljenu od predstavnika Grada, Hrvatskih voda, Turističke zajednice, Nature Histrice i nadamo se Hrvatskih šuma. Cilj te skupine bit će izrada prijedloga Strategije upravljanja Pazinskom jamom i vodotokom Pazinčice te bi se nakon izrade ti materijali trebali naći na javnoj raspravi te nakon toga na usvajanju od strane Gradskog vijeća. To nam je prioritet, da se napokon izradi Strategija, kako bismo ne samo dobili jednu ideju i jasniju sliku što i kako dalje , već kako bismo rekli jasno STOP parcijalnim projektima poput ovog prezentiranog od Hrvatskih voda koji u konačnici ne samo da ne sagledava Potok i Jamu kao cjelinu , već  ne rješava niti konkretni problem na planiranom dijelu.

Kako biste organizirali zajedničku proizvodnju tog prostora? Kako gradite alternativne načine organizacije svakodnevnog života?

Prostor postoji i nije ga potrebno proizvoditi. To se najviše odnosi na prirodu. Njegov razvoj na korist većine ljudi i ostalih živih bića će biti kvalitetan ukoliko se prije značajnih intervencija ostvari stvarna javna rasprava na kojoj se neće nuditi jedno gotovo rješenje već nekoliko prijedloga s kvalitetnom argumentacijom i pregledom potencijalne koristi i štete. U današnjem sustavu vrijednosti to je moguće samo uz osviještene građane koji će onda birati i takvu upravu. Organizacija svakodnevnog života u Pazinu je svakako obilježena radom velikog broja udruga civilnog društva te se kroz njih stvara analogna društvena mreža. Kao jedan od primjera proizvodnje javnog prostora je i bivša vojarna „Veli Jože“ koja je nakon zamjene nekretnina između Grada i MORH-a polako postala sjedište brojnih udruga i institucija. Nastojalo se uvažiti potrebe većine udruga civilnog društva te je iz jedne neperspektivne cjeline postala smislena. Nažalost, da je to napravljeno ranije i brže, veći dio zgrada bio bi u boljem stanju i bila bi potrebna manja ulaganja. Zato je važno vršiti pritisak na odgovorne institucije da takve javne prostore održavaju dok se za njih ne nađe javna funkcija i da se ta funkcija nađe čim prije.

Je li za osmišljavanje i korištenje Potoka potrebna uprava ili bi efikasnije bilo da sami građani preuzmu inicijativu u upravljanju metodama direktne demokracije?

I jedno i drugo. Na upravi je da omogući uvjete za rad stručnjaka, a na građanima da jasno iskažu svoje potrebe i slaganje s predloženim promjenama. U pitanju Potoka jedan od osnovnih problema je nedovoljna istraženost i količina informacija tako da bi bilo čija odluka o njegovom korištenju – uprave ili građana - u ovom trenutku bila preuranjena.

Možete li nam pobliže opisati kako je međusobno povezano civilno društvo u Pazinu? Postoji li neka bolje povezana mreža ili šira platforma?

Pazin je grad u kojem se većina ljudi koji su aktivni u raznim udrugama poznaju. Formalna mreža ili platforma ne postoji, ali su ljudi „prirodno“ umreženi putem svojih interesa. Jedna od boljih stvari koje su se desile u zadnjih par godina je i uređenje društvenog centra „Veli Jože“ u prostoru bivše vojarne kojeg pazinske udruge i inicijative (pa tako i naša) koriste za provedbu nekih svojih aktivnosti.

Ima li ova inicijativa potencijal širenja područja borbe za javni prostor i zajedničko dobro u širem smislu? Postoji li mogućnost stvaranja neke nove političke snage iz ove inicijative? Opišite trenutne odnose političkih snaga u vašoj sredini.

Podrška sličnim inicijativama i kontakti koje s njima želimo uspostaviti sigurno su način osnaživanja  naše građanske inicijative. Jedan od ciljeva naše kampanje je i senzibilizacija šire javnosti kako bi danas-sutra osviješteni i odgovorni građani ukoliko zatreba i u vlastitoj zajednici utjecali na izgradnju ili obranu javnog prostora i javnih dobara. Imamo podršku i iz ostalih dijelova Istre i Hrvatske. Širina podrške koju smo dosad dobili od građana zasigurno osim poticaja, predstavlja i političku snagu i potencijal. Toga smo svjesni, ali na politiku ćemo utjecati javnim zagovaranjem i to je naša najveća snaga. S gradonačelnikom je zasad dogovorena i tematska sjednica gradskog vijeća na temu Potoka na kojoj bi osnova rasprave bili materijali koje će pripremiti Radna skupina. Jedan od naših zahtjeva je i da se pitanje Potoka ne koristi u predizbornim kampanjama, a od Gradonačelnika i od Gradskog vijeća očekujemo da, osim deklarativno, podrže inicijativu i u praksi. Specifikum pazinskog Gradskog vijeća je taj da niti jedna politička opcija nema većinu i ne postoje nikakve formalne koalicije. Odluke se donose dogovorima i pregovorima.

Je li mišljenje stručnjaka uvijek presudno ili bi njihova uloga trebala biti artikulacija građanskih nastojanja? Naime, čini se da građani ipak najbolje znaju koliko im znači neko dobro i što s time žele učiniti u budućnosti.

Mišljenje stručnjaka može i ne mora biti presudno. Svjedoci smo situacije u kojoj je lokalno stanovništvo pokazalo visoku razinu svijesti pa i stručnosti  i to na samoj prezentaciji projekta Hrvatskih voda gdje su građani kroz pitanja i prijedloge pokazali da mogu itekako sudjelovati u tom procesu donošenja nekih odluka i kreiranja budućnosti. S druge strane uvijek ovisi o kojim to stručnjacima govorimo zar ne? Ukoliko su stručnjaci nezavisni, nerijetko ćemo dobitit oprečno mišljenje od onog prezentiranog od Hrvatskih voda i Vodoprivrede. Dakle , smatramo da kombinacija može biti neki idealan čimbenik koji će dovesti do kvalitetnog rješenja.

Kako zamišljate bolju budućnost vašeg grada i županije?

Svatko ima svoju viziju budućnosti grada i županije, ova inicijativa nije politički pokret i postoji relativno kratko da bi mogli govoriti o jedinstvenom stavu. Ipak, zajednički nazivnik svih sudionika inicijative je ekološka osviještenost tako da i budućnost zamišljamo temeljenu na zaštiti prirode i korištenju obnovljivih izvora energije kao osnovi društvenog razvoja.

Stavite vašu inicijativu u odnos s drugim lokalnim, ali i nesto širim pokretima (Volim Pulu, Ne damo Varšavsku, Srđ je naš,...)

Sama činjenica da je u posljednjih nekoliko godina u raznim dijelovima Hrvatske došlo do samoorganiziranja dijela građana u obrani javnog prostora i javnih dobara govori nam mnogo toga. Takva artikulirana i organizirana reakcija različitih inicijativa poruka je čitavoj javnosti da je otpor pritisku i interesima privatnog kapitala često usko povezanog s dijelovima lokalne samouprave i javnih poduzeća moguć i što je još važnije sve snažniji. Naša je inicijativa još jedno u nizu žarišta građanskog otpora takvoj agresiji na javni prostor i javna dobra. Svaka inicijativa je potrebna postojati upravo načinom kojim postoji. Nepotrebno je uspoređivati ih. Ono što je bitno pozdraviti volju i ljubav kojom svaka od inicijativa djeluje te pozdraviti ljude koji se odazivaju na takvo djelovanje. Poznanstva sa aktivistima iz ovdje navedenih, a i iz nekih drugih inicijativa, te njihovi savjeti i podrška svakako su nam pomogli da sve ovo do sada odradimo brže i efikasnije. Uz ono što je nama primarni cilj, nadamo se da će i ovaj naš primjer, ova inicijativa nekome jednom poslužiti kao inspiracija i dobar motivator. Često su mala stopala jednog čovjeka kroz povijest ostavljala veliki trag za čovječanstvo, stoga nema prepreke da sve ove inicijative, svaka svojim koracima, ostave veliki trag po pitanju očuvanja prirodnih dobara.