Zemlja, planet na kojem svi živimo i na kojemu se odvija sav život za kojega znamo, iz svemirskog susjedstva izgledala bi nam kao sjajna plava loptica, prošarana bijelim oblacima i smećkastim kontinentima.
No, Zemlja tako samo izgleda nama, kojima su oči prilagođene primanju informacija u vrlo uskom području elektromagnetskog spektra.
Kad bismo mogli gledati u infracrvenom području, Zemljina atmosfera bila bi prilično neprozirna zbog vodene pare u zraku. Tada bismo naš planet, gledajući ga izvana, doživljavali kao komplicirani splet oblaka.
Kad bismo je promatrali u malo daljem dijelu ultraljubičastog spektra, atmosfera bi opet bila prilično neprozirna, ovaj put zbog ozona.
U rentgenskom dijelu spektra, Zemlja bi bila gotovo nevidljiva, osim kad se čestice Sunčevog vjetra sudaraju s atmosferom. Ovi događaji, koje u vidljivom dijelu spektra doživljavamo kao auroru, u rentgenskom dijelu vidjeli bi se kao bljeskovi, locirani uglavnom oko polova.
Povodom dana planeta Zemlje poklanjam vam sličicu koja je prikazuje snimljenu pri različitim valnim duljinama, tj. u različitim spektralnim područjima.
No, Zemlja tako samo izgleda nama, kojima su oči prilagođene primanju informacija u vrlo uskom području elektromagnetskog spektra.
Kad bismo mogli gledati u infracrvenom području, Zemljina atmosfera bila bi prilično neprozirna zbog vodene pare u zraku. Tada bismo naš planet, gledajući ga izvana, doživljavali kao komplicirani splet oblaka.
Kad bismo je promatrali u malo daljem dijelu ultraljubičastog spektra, atmosfera bi opet bila prilično neprozirna, ovaj put zbog ozona.
U rentgenskom dijelu spektra, Zemlja bi bila gotovo nevidljiva, osim kad se čestice Sunčevog vjetra sudaraju s atmosferom. Ovi događaji, koje u vidljivom dijelu spektra doživljavamo kao auroru, u rentgenskom dijelu vidjeli bi se kao bljeskovi, locirani uglavnom oko polova.
Povodom dana planeta Zemlje poklanjam vam sličicu koja je prikazuje snimljenu pri različitim valnim duljinama, tj. u različitim spektralnim područjima.
Nema komentara:
Objavi komentar