Joseph Ratzinger, tada stanoviti kardinal, je 1990. godine u Parmi pripovijedao okupljenom puku kako je inkvizicijski proces protiv Galilea Galileija bio pravedan i razuman.Isti taj Joseph Ratzinger, sada u akcijskoj ulozi pape Benedikta XVI., trebao je, na poziv rektora sveučilita Sapienza u Rimu, održati predavanje na istom sveučilištu.
I onda se 67 profesora fizike pobunilo protiv dolaska pape, a studenti su podržali svoje profesore.
Papa je odlučio da neće održati predavanje, nego da će samo poslati govor koji je mislio održati.
O svemu ste se ovome sigurno naslušali zadnjih dana. Ovdje ćemo se samo prisjetiti što je to zapravo govorio Galileo, protiv koga je proveden "pravedan i razuman proces".
Galileo Galilei živio je u Italiji u drugoj polovici XVI. i prvoj polovici XVII. stoljeća. Kopernikanski obrat je već bio proveden, iako, naravno, još uvijek daleko od općeg prihvaćanja. Međutim, gravitacija nije bila poznata, ali je Kepler donio svoje zakone gibanja planeta. Dakle, jedno vrlo živahno razdoblje u povijesti fizike, iako i vrlo opasno za fizičare.
Galileo je bio promatrač, praktičar. Istovremeno je bio i teoretičar, znao je vrlo vješto i pronicljivo objasniti rezultate mjerenja, ne samo svojih nego i tuđih. On je razvijao instrumente i pomoću njih provjeravao teorije. I sva njegova promatranja, sve teorijske interpretacije, ukazivale su na ispravnost ne-geocentrične slike Svijeta. Mjesec se okreće oko Zemlje. Promatrajući Veneru teleskopom, Galileo je vidio njezine faze. Bio je to lijep dokaz kopernikanske predodžbe. Zemlja je prestala biti posebno mjesto u Svemiru, prestala je biti njegovo središte, svako mjesto u Svemiru odjednom je postalo jednako vrijedno, u svakoj točki sad se moglo postaviti ishodište koordinatnog sustava.
Galileo je svojim teleskopom otkrio četiri Jupiterova prirodna satelita. Čak ni Sunce više nije bila savršeno blistava kugla - na njegovom licu su se pojavile pjege. Mliječna staza je satkana od nebrojivih zvijezda. Galileo je promatrao Svijet, promatrao ga je dublje od bilo koga do tada.
Pokušavao je uvjeriti i ljude da promatraju, ali ljudi su se bojali tih novotarija. A Crkvi se sve skupa još manje sviđalo. Ono što je bitno je to da je Galileo među prvima koji su primjenjivali pravu znanstvenu metodu, on ništa nije prihvaćao zdravo za gotov, već je sve propitivao, eksperimentalno dokazivao. Zbog toga i možemo reći da je Galileo otac suvremene znanosti. Međutim, to njegovo dovođenje svih činjenica u pitanje bilo je vrlo opasno za dogmatizam, na kojemu počiva vjera.
Zbog toga je proveden "razuman i pravedan" proces protiv Galileja. U tom "razumnom i pravednom" procesu inkvizicija je presudila tri stvari:
I onda se 67 profesora fizike pobunilo protiv dolaska pape, a studenti su podržali svoje profesore.
Papa je odlučio da neće održati predavanje, nego da će samo poslati govor koji je mislio održati.O svemu ste se ovome sigurno naslušali zadnjih dana. Ovdje ćemo se samo prisjetiti što je to zapravo govorio Galileo, protiv koga je proveden "pravedan i razuman proces".
Galileo Galilei živio je u Italiji u drugoj polovici XVI. i prvoj polovici XVII. stoljeća. Kopernikanski obrat je već bio proveden, iako, naravno, još uvijek daleko od općeg prihvaćanja. Međutim, gravitacija nije bila poznata, ali je Kepler donio svoje zakone gibanja planeta. Dakle, jedno vrlo živahno razdoblje u povijesti fizike, iako i vrlo opasno za fizičare.
Galileo je bio promatrač, praktičar. Istovremeno je bio i teoretičar, znao je vrlo vješto i pronicljivo objasniti rezultate mjerenja, ne samo svojih nego i tuđih. On je razvijao instrumente i pomoću njih provjeravao teorije. I sva njegova promatranja, sve teorijske interpretacije, ukazivale su na ispravnost ne-geocentrične slike Svijeta. Mjesec se okreće oko Zemlje. Promatrajući Veneru teleskopom, Galileo je vidio njezine faze. Bio je to lijep dokaz kopernikanske predodžbe. Zemlja je prestala biti posebno mjesto u Svemiru, prestala je biti njegovo središte, svako mjesto u Svemiru odjednom je postalo jednako vrijedno, u svakoj točki sad se moglo postaviti ishodište koordinatnog sustava.
Galileo je svojim teleskopom otkrio četiri Jupiterova prirodna satelita. Čak ni Sunce više nije bila savršeno blistava kugla - na njegovom licu su se pojavile pjege. Mliječna staza je satkana od nebrojivih zvijezda. Galileo je promatrao Svijet, promatrao ga je dublje od bilo koga do tada.
Pokušavao je uvjeriti i ljude da promatraju, ali ljudi su se bojali tih novotarija. A Crkvi se sve skupa još manje sviđalo. Ono što je bitno je to da je Galileo među prvima koji su primjenjivali pravu znanstvenu metodu, on ništa nije prihvaćao zdravo za gotov, već je sve propitivao, eksperimentalno dokazivao. Zbog toga i možemo reći da je Galileo otac suvremene znanosti. Međutim, to njegovo dovođenje svih činjenica u pitanje bilo je vrlo opasno za dogmatizam, na kojemu počiva vjera.
Zbog toga je proveden "razuman i pravedan" proces protiv Galileja. U tom "razumnom i pravednom" procesu inkvizicija je presudila tri stvari:- Galileo se mora odreći heliocentrične slike svijeta. Ideja o stacionarnom Suncu je "formalno heretična";
- Galileo je bio zatvoren. Kasnije mu je bio odobren kućni pritvor;
- Njegov Dijalog je zabranjen. Objavljivanje svih njegovih djela je zabranjeno, uključujući i onih koja će eventualno napisati nakon završetka procesa.
Galileo je bio prisiljen da se odrekne svojih ideja. Legenda kaže da je na kraju ipak izrekao onu famoznu rečenicu "eppur si muove" i time pokazao da je nemoguće odreći se nečega za što postoje nepobitni dokazi temeljeni na znanstvenoj metodi. Kad danas neki crkveni velikodostojnik izjavi da je "proces protiv Galileja bio razuman i pravedan", to nije bezopasna izjava, naročito uzmemo li u obzir činjenicu da ju je izgovorio J. Ratzinger, tadašnji prefekt Kongregacije za nauk vjere, organizacije koja je izravna sljednica Svete rimske opće inkvizicije. Ne smijemo tek tako preći preko toga, jer to ukazuje da i danas unutar Crkve postoji znatan i vrlo značajan otpor prema znanosti. I nije to usamljena izjava. Danas svjedočimo, recimo, i procesu protiv Darwina. Čak se i neki znanstvenici priklanjaju Crkvi i pokušavaju proturiti falične dokaze kako je za stvaranje ovolike raznolikosti živog svijeta trebao upliv neke natprirodne sile, tj. Boga.
Eto, zato je otpor dolasku pape na Sapienzu opravdan. Barem dok se papa, u najmanju ruku, ne ispriča za svoje izjave. A pravi potez bi bio kad bi se Crkva prestala miješati u znanstvena pitanja. Radi se o dva totalno različita pogleda na istinu.
Razlika je u metodi - vjera se temelji na dogmi, tj. neupitnom prihvaćanju onoga što piše u svetim knjigama, dok se znanost temelji na sumnji, stalnom propitavanju svega.
Eto, zato je otpor dolasku pape na Sapienzu opravdan. Barem dok se papa, u najmanju ruku, ne ispriča za svoje izjave. A pravi potez bi bio kad bi se Crkva prestala miješati u znanstvena pitanja. Radi se o dva totalno različita pogleda na istinu.
Razlika je u metodi - vjera se temelji na dogmi, tj. neupitnom prihvaćanju onoga što piše u svetim knjigama, dok se znanost temelji na sumnji, stalnom propitavanju svega.
Nema komentara:
Objavi komentar